Dominisi u Hrvatskoj su Hrvati, većim dijelom iz Biograda na Moru. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zadru i Biogradu na moru, donosi Acta Croatica, internetska platforma na kojoj možete istražiti i svoje prezime i još štošta. Duga povijest ove obitelji objavljena je i u Hrvatskom biografskom leksikonu na stranici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Dominis, plemićka obitelj s otoka Raba. Prema obiteljskoj predaji bili su odvjetnici krčkih knezova Frankopana. Osnivač je vjerojatno bio Diminja, 1166. jedan od rapskih poslanika mletačkom duždu. U prvoj polovici XIII. st. djelovao je rapski biskup Stjepan (u. 1258); Krševan (u. prije 1413) je bio rapski i trogirski biskup te kaločko-bački nadbiskup, dok je Krsto bio biskup u Velikom Varadinu (oko 1409).
Potkraj XIV. i na početku XV. st. ističe se Ivan, pristaša stranke kralja Sigismunda Luksemburgovca. Njegov je sin Andrija 1403. primljen u zadarsko plemstvo; iste ga je godine kralj Ladislav Napuljski imenovao dvorjanikom zajedno s njegovom braćom Damjanom, Stjepanom, Krstom i Ivanom te rođakom Franom. Andrijin sin Šimun (u. 1423) bio je trogirski, a Ivan senjski biskup. God. 1434. kralj Sigismund Luksemburgovac podijelio je Ivanu i njegovoj braći Damjanu, Stjepanu, Krševanu i stricu Krsti grbovnicu s plemstvom i novi grb, a 1437. imenovao ih je palatinskim grofovima s pravom imenovanja bilježnika i zamjenjivanja kneza.
U XVI. st. ističu se senjski biskup Ivan (1537–41) te soprakomiti Krsto Nikolin (1538) i Ivan Krstov (1571). Šimun Ivanov preselio se u Šibenik i osnovao šibensku granu, koja se po muškoj lozi održala do 1665. Njegov je brat Jeronim (u. oko 1566), pjesnik i pravnik, bio otac slavnoga splitskog nadbiskupa i učenjaka Markantuna.
Senjski biskup Antun poginuo je pri opsadi Klisa 1596. U XVII. st. u Mlecima je djelovao proizvođač stakla Melkior Nikolin i sitnoslikar Nikola Konstantinov. U XVII. i XVIII. st. više članova obitelji obnašalo je službu rapskog bilježnika.
Jeronim (u. 1723), zadarski kapitularni vikar, bio je teolog i pravni pisac, prevoditelj crkvenih djela na hrvatski jezik. Njegov brat Vicko (rođen 1654) bio je osnivač druge šibenske grane, koja je u muškoj lozi izumrla potkraj XIX. st. God. 1744. Mletačka Republika priznala im je naslov »conte veneto«. Poslije su poznatiji članovi obitelji Ante, rapski bilježnik (od 1798) u doba francuske i austrijske uprave te rapski načelnik (1812), Ivan Šimun, koji je bio primljen u ninsko plemićko vijeće 1804., narodnjak Josip, rapski načelnik 1875. i osnivač rapske Narodne čitaonice. Potkraj XIX. st. umro je havajski princ John Owen. Rapski je načelnik i Petar(oko 1903), dok je Dragomir Ivanov istaknuti vinarski stručnjak, predsjednik zadarske Matice dalmatinske (1901–07) i član odbora za utemeljenje zadarskoga Gradskog prirodoslovnog muzeja (1901).
Posebno se u Hrvatskom biografskom leksikonu ističe jedno ime upravo iz Biograda na Moru. DOMINIS, Marko Jure, gospodarstvenik i novinar (Biograd na moru, 22. IV. 1888 — Zagreb, 26. I. 1958). Gimnaziju polazio u Zadru, pravo završio u Pragu 1908. Sudski ispit položio u Zagrebu 1910. te zatim rigoroz 1912. god. 1911–18. radi u okružnom i kotarskom sudu u Šibeniku, pa u odvjetnika u Zadru i Biogradu. Potom vodi vlastitu odvjetničku kancelariju u Šibeniku 1918–45. te 1951–58. u Zagrebu. Od 1948. do 1951. pravni je referent Glavnoga saveza poljoprivrednih zadruga Hrvatske u Zagrebu, a nakon 1913. jedan od urednika šibenskog lista Hrvatska riječ. U međuraću bio je suvlasnik rudnika »Dubravice« u Šibeniku, »Dalmatia Boxit« i »Adria Boxit« u Splitu te »Adria Boxit« rudarsko i industrijsko d. d. u Zagrebu. Za života i rada u Šibeniku predsjednik je Veslačkoga kluba »Krka« (1925–41), Veslačkog saveza Jugoslavije i Turističkog saveza sjeverne Dalmacije.
(LIT.: N. Bego: Pedeset godina Krke. Šibenik 1973, 13–15, 50–51, 97, 113. — A. Tambača: Šibensko iverje 1871–1941. Šibenik 1987, 120.)
Potomci obitelji žive i danas diljem Hrvatske.
U Hrvatskoj danas živi oko 160 Dominisa u 80 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 210, pa se njihov broj smanjio za 30 posto. Prisutni su u devet hrvatskih županija, u dvanaest gradova i šest manjih naselja, najviše u Biogradu (45), Salima na Dugom otoku (40), Zagrebu (20), Zadru (20), te u Postirama na otoku Braču (15).
Prezime Dominis prisutno je u 14 država na četiri kontinenta. Prezime “Dominis” nosi oko 100 osoba u Italiji, oko 100 osoba u Americi, te oko 80 osoba u Brazilu. “Dominish” nosi oko 90 osoba u Australiji, manji broj u Americi, te manji broj osoba u Mađarskoj.
P. S. Acta Croatica intenetska je platforma na kojoj možete pronaći milijune spominjanja osoba u brojnim povijesnim dokumentima, preko dvjesto tisuća detaljnih opisa hrvatskih prezimena i prezimena spomenutih u hrvatskih povijesnim prostorima te preko sto tisuća hrvatskih imena. Također, možete potražiti svoje pretke, istražiti svoje ime i prezime i organizirati obiteljska sjećanja.
Nakon besplatne prijave na stranicu, imate mogućnost pregledavati brojne povijesne izbore poput matičnih knjiga Katoličke crkve, poreznih popisa, imenika dostojanstvenika, činovnika i javnih bilježnika, popisa iseljenika u SAD i slično. Također, može se vidjeti koja su hrvatska prezimena zastupljena u drugim zemljama poput Njemačke, Švicarske, Austrije, Australije, SAD-a itd.
Link:
https://www.actacroatica.com/hr/
Facebook:
https://www.facebook.com/ActaCro/?fref=ts
Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Acta Croatica