Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja koji se svakog 27. siječnja obilježava diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Obilježavanjem toga dana želi se podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Na taj dan 1945. godine Crvena armija oslobodila je oko 7 500 zatočenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.
Tijekom Drugog svjetskog rata mnogi su civili iz Biograda na Moru i okolice internirani u koncentracijski logor koji se nalazio na otoku Molatu, a zatim s toga mjesta u logor Fraschette u Italiji, u provinciji Frosione, općina Alatri.
Na fotografiji koju gledate ispred vas su uglavnom Biograđani koji su, kao taoci, početkom lipnja 1942. godine silom odvođeni u spomenute logore. Podatke o tome tko su oni tj. njihova imena i prezimena, dala je Ivka Mihajlović rođ. Štampalija, kći Danilova, i u skladu s time navest ću ih.
Prvi red – stoje na nogama pri vrhu fotografije su: 1. ILKA JELIČIĆ udana STANKOVIĆ iz Biograda, 2. JOSIP BUČA, PIC, 3. SVETO KRNETA iz Kistanja, 4. BISERKA KRNETA iz Kistanja.
U drugom redu (sredini) su: 1. Danica Štampalija (do prozora) iz Biograda, 2. JELA KATIĆ (do prozora) iz Biograda, 3. JOSO TOMIĆ, ŠKUTRE (do prozora) iz Biograda, 4. SOFIJA ŠTAMPALIJA iz Biograda, 5. BEPO COLIĆ (drži ruke na ramenima dječaka ispred – Alvižu) iz Biograda, 6. SMILJKA JELIČIĆ (drži dijete Pedišić, ime nepoznato) iz Biograda, 7. PAVICA JELIČIĆ, Alvižova majka iz Biograda, 8. N. KRNETA (majka Biserke, iznad nje) iz Kistanja, 9. ZORKA KRNETA (drži dijete) iz Kistanja, 10. N. N., 11. VUKA PEDIŠIĆ r. ZEČEVIĆ (žena Slavka i Ankina majka) iz Jagodnje.
U trećem redu su oni koji sjede pri dnu: 1. KATA COLIĆ Ž. VICINA (majka Bepa i Ankice) iz Biograda, 2. N.N. s otoka Iža, 3. N.N. (dječak) iz otoka Iža, 4. ALVIŽO JELIČIĆ iz Biograda, 5. ANKICA COLIĆ djev. URODA iz Biograda, 6. ANKA JELIČIĆ iz Biograda, 7. i 8. Po redu su dva brata, dječaci, KRNETA iz Kistanja i 9. STARICA, baka koja sjedi KRNETA iz Kistanja.
Sustavna denacionalizacija i svakodnevni primjeri gušenja sloboda i građanskih prava, uhićenja, poniženja, maltretiranja i drugi postupci, bili su obilježja fašističke okupacije Biograda koja je trajala od 13. travnja 1941. godine do 1. listopada 1944. godine. Ne ponovilo se.
Izvor: Božulić, Gorka. 2013. Biograd u Drugom svjetskom ratu, godine obnove i izgradnje. Zavičajni muzej Biograd na Moru. Biograd na Moru.