Bogunović je, prema navodima njegove obitelji, uhićen prije dva dana kad je doputovao iz Kanade u posjet sinu koji studira u Češkoj. Na temelju dokumentacije kojom raspolaže Veritas, protiv Bogunovića i još 22 pripadnika tzv. Martićeve milicije tužiteljstvo u Zadru podiglo je optužnicu kojom ih tereti da su sudjelovali u zarobljavanju i zlostavljanju Radoslava i Zorana Bobanovića
Srbin Branko Bogunović (53) uhićen je u Češkoj po tjeralici Hrvatske zbog zločina nad civilima 90-ih godina na području Benkovca, objavili su mediji u regiji, pozivajući se na priopćenje Dokumentacijsko-informativnog centra Veritas.
Bogunović je, prema navodima njegove obitelji, uhićen prije dva dana kad je doputovao iz Kanade u posjet sinu koji studira u Češkoj. Na temelju dokumentacije kojom raspolaže Veritas, protiv Bogunovića i još 22 pripadnika tzv. Martićeve milicije 26. prosinca 2003. tužiteljstvo u Zadru podiglo je optužnicu kojom ih tereti da su 2. rujna 1991. u mjestu Kakma kod Polače sudjelovali u zarobljavanju i zlostavljanju Radoslava i Zorana Bobanovića, koji su sprovedeni i ispitivani u policijskim postajama u Stabnju i Benkovcu.
Devetorica optuženih
Oni su potom odvezeni u kninski zatvor, a nakon 40-ak dana otišli u razmjenu zarobljenika. Rješenjem suda u Zadru od 29. lipnja 2009. postupak je obustavljen protiv 14 optuženih, ali su pod optužbom, osim Bogunovića, ostali Nikola Tintor, Jovo Novaković, Slavko Veselinović, Neven Tepša, Gojko Žeželj, Dušan Tintor, Dmitar Prlić i Svemir Crnobrnja, prenijela je agencija Srna.
Radoslav Bobanović, inače prvi načelnik Općine Polača, dobro se sjeća tih dana i svog uhićenja.
– Ja sam i pokrenuo tužbu protiv ovih zlostavljača i mučitelja. No moram ovdje reći kakva je bila moja uloga u tim vremenima. U to vrijeme, zadužen od najvišeg vrha, pokušao sam uspostaviti komunikaciju između pobunjenih Srba, normalnih Srba i Hrvata, o međusobnom nenapadanju i uvažavanju te uvažavanju demokratskih procesa. U kontaktima s ljudima u Kakmi te u vojarni Benkovac je uspostavljena jedna vrsta komunikacije. Međutim, mojim zadnjim dolaskom kad je Polača 17. do 19. rujna bila napadnuta i prognana, uz znanje vrha države, još jednom smo pokušali spasiti što se spasiti može, rekao je u uvodu svog sjećanja Radoslav Bobanović.
Bobanovićeva uloga
No dolaskom u Kakmu, pobunjeni Srbi su već spoznali njegovu ulogu. Bobanović naglašava da je ona bila, kao pripadnika pričuvnog sastava MUP-a, prvenstveno uloga mira, a ne rata. No znali su i da će pomoći Hrvatima da se naoružaju. Tada, 21. rujna 1991., je i zarobljen. Nakon mučenja u Kakmi, prebačen je u Stabanj, a zatim u Benkovac gdje u pritvoru zadržan sedam dana.
– Paradoksalno, ali istinito, zarobljen sam baš nedaleko od moje današnje vinarije. Bitnu ulogu u mom zarobljavanju odigrao je Vujadin Uzelac. No u tih sedam dana u Benkovcu, bitnu ulogu među mučiteljima ima spomenuti Branko Bogunović. Ostali koji se spominju u članku, su bili dionici tog mučenja koje se provodilo dan i noć. Od izgladnjivanja, do udaranja noću kad nitko ne vidi. Bilo je udaranja kolcem, kundakom puške, pa čak i stolicom. Sve te dane ruke su mi bile vezane žicom. Nisam mogao na toalet, a niti su mi davali jesti i piti. Kasnije sam proveo 40 dana u zatvoru u Kninu. Rekao bih da je dobro da institucije rade svoj posao, iako se čini da ga rade malo sporo, rekao je Bobanović.
U svjetlu najavljenih prosvjeda protiv neprocesuiranja ratnih zločinaca, Bobanović kaže da su stradalnici odavno detektirali sve one koji su prednjačili u mučenju. Jasno su, dodaje, donekle, institucijama izdvojili one Srbe koji su se našli u tom žrvnju, ali su bili mučitelji koji su pritom upotrijebili manji intenzitet nego Bogunović i ostali. Posljedica svih tih trauma za Bobanovića je 12 lomova kostiju i devet operacija. Na listi čekanja je za još tri operacije, no vedar je te, kao i uvijek, spreman na šalu, ističući da još nije za mirovinu.
Milicioner u Beogradu
Inače, centar Veritas navodi i kako im je prijatelj uhićenog Bogunovića rekao da je ovaj optuženik do ljeta 1991. bio zaposlen u Zadru kao policajac, ali je “zbog nastale situacije s obitelji izbjegao u Srbiju, gdje je boravio nekoliko mjeseci, pa tako i u inkriminirano vrijeme, a tek potom se vratio u Benkovac, gdje je došao da radi, također, kao milicioner”.
U vrijeme akcije “Oluja” Bogunović je ponovno izbjegao u Srbiju, odakle se poslije NATO-ove kampanje bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije iselio u Kanadu, navodi agencija Srna. Uhićeni se, prema istim izvorima, nalazio na popisu hrvatskog tužiteljstva osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine “sa stanjem na dan 31. ožujka 2013.”, na kojem je, kako tvrde u DIC-u Veritas, “bilo 1.577 imena”.
Temeljem međunarodnih tjeralica Interpolova ureda u Zagrebu, širom svijeta je do sada uhićeno 169 Srba, od kojih je 61 izručen Hrvatskoj, tvrde isti izvori. Od svih izručenih, postupak je dosad obustavljen ili je optužba odbijena protiv njih 23, uglavnom nakon prekvalificiranja djela “ratnog zločina” u “oružanu pobunu”, što ima za posljedicu gubitak odštete za vrijeme provedeno u pritvoru, ocjenjuje “Veritas”.
Prema istim izvorima na koje se pozivaju mediji u regiji, u hrvatskim zatvorima trenutačno je “zbog kaznenog djela ratnih zločina 28 lica osoba srpske nacionalnosti, pripadnika bivših JNA” i tzv. srpske vojske krajine, “od kojih je 19 pravomoćno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravomoćnost presuda”.
Izvor: Zadarski list