Baš kako smo i najavili, u utorak, 18. lipnja 2019. godine navečer, u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru, u prvoj prostoriji muzeja desno od ulaza, otvorena je nova izložba, vrlo važna za Biograd na Moru, sa svim akterima zaslužnima što je najzad ugledala svjetlost dana i prvim posjetiteljima.
Ravnatelj muzeja Draženko Samardžić pozdravio je drage goste. Uvodnom rječju istaknuo je važnost ove izložbe kojom se želi podsjetiti na važnu povijesnu činjenicu da je ovo starohrvatsko naselje bilo jedno od važnijih sjedišta Hrvatskog kraljevstva. I vrijeme kada ono postaje prijestolno mjesto, skoro dva stoljeća sjedište biogradske biskupije i središte starohrvatske županije Sidraga, koja je svojedobno obuhvaćala šire biogradsko područje, gore sve do Tinja i Polače. I kao takva izložba pokriva jedan golemi vremenski razmak u povijesti Biograda na Moru.
„Prvotna ideja je bila ovu vrijednu izložbu postaviti na otvorenom, na trgu Brce, no to iz objektivnih razloga nije bilo izvedivo, pa je izložba ipak postavljena u Zavičajnom muzeju. Riječ je o vrlo važnoj izložbi , ne samo za naš grad već i za cjelokupno hrvatsko stvaralaštvo, bolje rečeno važna je i za hrvatsku nacionalnu povijest.“, istaknuo je Samardžić.
Poveznica s Mađarima
„Ono što je važno ovdje istaći jest da je izložba nastala kao rezultat našeg međunarodnog istraživanja ili bolje rečeno međunarodne suradnje koju imamo s nama susjednim narodom, a s kojim nas je vezala naša zajednička prošlost duga skoro više od 900-ina godina, s Mađarima. U Stolnom Biogradu mađ. Székesfehérvár također je postavljena na otvorenom jedna izložba koja govori o Stolnom Biogradu u Mađarskoj, gdje su se njihovi kraljevi krunili i gdje su njihovi kraljevi također bili pokapani, tako da imamo poveznice i to je upravo ona suradnja koju gaji danas suvremeni Biograd na Moru kao turističko mjesto i dakle nekadašnji Stolni Biograd koji je bio, ajmo ga tako nazvati, prijestolnica kada je Biograd izgubio svoj značaj.“, kazao je Samardžić.
Zahvale
Samardžić se u svom obraćanju zahvalio kolegicama i kolegama iz Hrvatskog povijesnog muzeja, posebno muzejskoj savjetnici Eli Jurdana, autorici, Ani Filep, koautorici, Ivani Lasić zaslužnoj za likovni postav, te Ozrenu Soliću najzaslužnijem za tehnički postav izložbe. I posebno je istaknuo vrsne ilustracije Milana Trenca koje bi muzej iskoristio za neki budući vodič ili video uradak.
Okupljenima je poručio da svojim sugrađanima i njihovim gostima ukažemo na izložbu i da sve one relevantne informacije vezane za Biograd na Moru mogu doći, potražiti i pogledati u muzeju, kroz izložbu, što upravo i činimo.
Duga suradnja dva muzeja
Autorica izložbe Ela Jurdana ispred Hrvatskog povijesnog muzeja iz Zagreba zahvalila je ravnatelju što je imao viziju i ideju, što je svojim angažmanom potaknuo otvorenje izložbe, te izjavila kako joj je izuzetno drago da se jedna mala ali moćna gomilica na večeri otvorenja okupila ispred Zavičajnog muzeja. Ponovno je istaknula prethodno spomenute osobe koje su realizirale izložbu, tj. taj uži tim koji već čitav niz godina prati neka događanja izložbene djelatnosti i dokumentacijski dio uz mrežu muzeja vezan za biogradski muzej. Podsjetila je na kontinuiranu suradnju ova dva muzeja, biogradskog i zagrebačkog, još dok je bila Gorka Božulić te na izložbu vezanu za 900-u obljetnicu krunjenja Kolomana za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na Moru koja je bila realizirana u Zagrebu, ali sva građa i predmeti bili su posuđeni iz biogradskog i zadarskih muzeja.
Autorica o izložbi
O izložbi samoj Ela Jurdana je kazala: „Izložba ima 12 tema, jer to je simboličan broj koji je u srednjem vijeku imao i te kako važno značenje. U tih 12 točaka izložba govori o 12 ključnih elemenata koji su vezani za povijest grada Biograda na Moru kao prijestolnog i krunidbenog grada. Petar Krešimir IV je vladar koji je najviše povezan s ovim gradom, zatim benediktinci i benediktinke, zatim organizacija kraljevskog dvora, kako je to nekad izgledalo itd. do onog što je Biograd nekad i Biograd danas, do posljedica razaranja i uzroka tih razaranja kroz cijeli niz stoljeća i na kraju su svjedočanstva, dakle što su drugi rekli o Biogradu počevši od srednjeg vijeka do novovjekovnih putopisaca. „
To je prvi aspekt izložbe koji govori i upozorava da je riječ o izuzetnoj kulturnoj baštini vezanoj za Biograd i njegovu povijest, a koja se nalazi i koja se čuva u biogradskom muzeju.
„Drugi aspekt ove izložbe“, kazuje Jurdana, „ je onaj umjetnički izričaj gdje smo rado surađivali s gospodinom Milanom Trentom, ilustratorom svjetskoga glasa koji je odvojio neko svoje slobodno vrijeme i osobno došao na otvorenje izložbe, a inače se priprema za premijeru svoga cjelovečernjeg umjetničkog filma o kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, koja će se održati uskoro. Film je povezan s njegovim predloškom za spjev Petra Hektorovića „Ribanje i ribarsko prigovaranje“. Gospodin Trent je vrlo maštovito i vrlo duhovito napravio ilustracije za izložbu, prateći neke tekstove koje smo mu pripremili i prateći neke izvore kojima se mi u klsičnim izložbama inače služimo. Dakle, izložba je jedna ležerna, duhovita i ljetna.“
Treći aspekt izložbe je građa. Izabrano je svega šest kamenih ulomaka povezanih uz temu, uz muzej i lapidarij kao srca tih ulomaka, ali je ovdje dato jedno novije tumačenje, gdje se preko tih ulomaka posjetiteljima može približiti povijesnu priču, povjesni kontekst i sadašnje istraživanje gospodina Ivana Josipovića, predavača na Sveučilištu u Zadru, Povijest umjetosti. Njegova istraživanja krenula su zanimljivim putem, njegova interpretacija predmeta i građe je vrlo zanimljiva i tako smo posegnuli za rezultatom tih istraživanja, naglasila je Jurdana.
Izložba je sama po sebi vrlo zanimljiva i može se do kraja mjeseca srpnja razgledati u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru. Izložba govori o nečemu što možemo nazvati „ususret stalnom postavu“, jer je ona tek jedan „mali prozorčić“ u ono kako bi to jednom prilikom u bližoj budućnosti na ovom mjestu moglo izgledati.