U vremenu sve bržeg razvoja trgovačkih centara, ali i online kupovine i web shopova, svakodnevno smo okruženi informacijama o novim kolekcijama, ponudama, sniženjima, ali i raznim događanjima i akcijama koje prate suvremeni način potrošnje. Takav ritam života postupno mijenja naše navike. Kupovina postaje dostupna u svakom trenutku, često tek nekoliko klikova udaljena.
U toj dinamici lako se može steći dojam da se vrijednost čovjeka sve češće promatra kroz prizmu potrošnje, kao dio tržišta i prilika za zaradu. Ipak, upravo nas takva svakodnevica podsjeća koliko je važno povremeno zastati i okrenuti se iskustvima koja imaju dublje značenje i povezuju nas s tradicijom.
Upravo jedno takvo iskustvo čuva se stoljećima na otoku Pašmanu.
Tradicionalno uskrsno hodočašće
Svake se godine na Uskrsni ponedjeljak u mjestu Tkon organizira tradicionalno hodočašće na brdo Ćokovac. Ovo mjesto, čije ime potječe od lokalnog naziva za pticu kosa („ćok“), dom je jedinom živućem benediktinskom samostanu u Hrvatskoj.
Benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu datira iz 1125. godine i već stoljećima predstavlja duhovno i kulturno središte ovog kraja.
Povijest samostana
Benediktinci su na otok Pašman došli iz Biograda nakon što su Mlečani, vraćajući se s križarskog pohoda 1125. godine, u potpunosti razorili grad, uključujući i njihov samostan sv. Ivana Evanđelista u Rogovu, zadužbinu hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Nakon razaranja, stanovništvo se raselilo, ponajviše prema Skradinu i Šibeniku. Biogradski biskup preselio je u Skradin, dok su benediktinci privremeno boravili u Šibeniku, u crkvi sv. Krševana (danas sv. Antuna Opata). Iz tog razdoblja potječe i naziv monasterium sancti Grisogoni de Sibenico.
Čim su se okolnosti smirile, monasi su se uputili na otok Pašman, na vrh 95 metara visokog Ćokovca, gdje su već posjedovali kapelu sv. Kuzme i Damjana, dar biogradskog biskupa Prestancija.
Na tom su mjestu podigli novi samostan, prenijevši sjedište porušene Rogovske opatije. Samostan je izgrađen na temeljima starije romaničke građevine, koja je pak nastala na ostacima bizantske utvrde i ranokršćanske crkve iz 1059. godine.
Kulturno i duhovno središte
Ćokovac je kroz stoljeća bio važan centar glagoljaštva te rasadište narodne pismenosti i kulture.
Samostan i crkva sv. Kuzme i Damjana kasnije su obnovljeni u gotičkom stilu, a posebno se ističe portal iz 1418. godine. U luneti glavnog portala nalazi se prikaz Bogorodice s Djetetom na prijestolju.
U unutrašnjosti crkve čuva se vrijedno gotičko slikano raspelo iz 15. stoljeća, rad nepoznatog majstora. Impresivnih dimenzija (195 cm visine i 164 cm širine), prikazuje Mariju, Ivana i arkanđela na proširenjima križa.
Crkva je obnovljena 1876. godine brigom cara Franje Josipa, a nakon Drugog svjetskog rata dodatno restaurirana. Danas predstavlja gotički spomenik nulte kategorije, dok u samostanu i dalje žive monasi sv. Benedikta.
Hodočašće danas
Kao i stoljećima prije, vjernici s otoka Pašmana, Kunjani, Ugrinci i Krajani, ali i iz obližnjih mjesta na kopnu poput Biograda, Pakoštana te Sv. Filipa i Jakova i dalje, na Uskrsni ponedjeljak (Emaus) hodočaste na Ćokovac.
Cilj ovog hodočašća je sudjelovanje u euharistijskom slavlju i zajedničko slavljenje Kristova mira s benediktinskom zajednicom.
Nakon misnog slavlja, druženje se nastavlja u opuštenoj i radosnoj atmosferi pod sjenovitim borovima Ćokovca. Na okolnim proplancima i brežuljcima, s kojih se pruža jedinstven pogled na Pašmanski kanal, pripremaju se i blaguju tradicionalna jela, janjetina s ražnja, razne delicije s gradela i specijaliteti pripremljeni uz vatru.
Gosti benediktinaca iz Hrvatske i drugih zemalja okupljaju se i unutar zidina samostana, gdje se nastavlja zajedništvo u duhu tradicije i gostoljubivosti.
Video: Povijest samostana na Ćokovcu
Za kraj, pogledajte kratki video o povijesti benediktinskog samostana na Ćokovcu: