„Hollywood IN“ Nine Savić (rođene Vulelija) predstavljen je u subotu, 10. kolovoza 2024. godine u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru. O romanu su govorili Draženko Samardžić, ravnatelj muzeja, kao i sama autorica, dok je KUD Kralj Tomislav izvornim pjesmama upotpunio ovu književnu večer.
Nina Savić, rođena Vulelija, naša je Biograjka. Šimina je kćer, tako da preko oca i djeda Tuge ima biograjske korijene. Rođena je 13. srpnja 1977. godine u Zadru. Od 2005. godine živi u Osijeku, udana, majka je dvoje djece. Svestrana je osoba. Profesorica je talijanskog jezika i književnosti i profesorica pedagogije, radi u dvije srednje škole Baranje, u Gimnaziji Beli Manastir je pedagoginja, sudski je tumač, volontira s djecom s posebnim potrebama.
Sjećamo se da je prije otprilike godinu dana na istome ovome mjestu u Biogradu na Moru promovirala i svoju zbirku međusobno povezanih pripovjedaka „Nesretni slučaj na staroj Dravi“. Osim te zbirke, autorica je i pet priča u „Mi ćemo pjehe“ te dviju priča u „Perunikinim besjedama“. Obje je zbirke kratkih priča i pjesama izdalo društvo ljubitelja književnosti „Littera“ kojega je Nina jedna od suosnivačica.
Draženko Samardžić, ravnatelj biogradskog muzeja, u uvodnom govoru nadahnuto je govorio o sustavu školovanja u vrijeme kada nije bilo Interneta, kada smo pratili predavanja, ručno zapisivali, prepisivali, kopirali skripte itd.
„Danas imamo sve, a mislim da je danas taj sustav samoga školstva podcijenjen, da su i ti nastavnici nekako degradirani. Prije, ne daj Bože, proći kroz selo, kroz mjesto, a ne pozdravljati učitelja, svećenika, liječnika, to bi bio skandal. Danas je to sasvim jedno normalna i uobičajena pojava.“, rekao je, a potom se vratio na naš turizam i sve ono što se u gradu zbiva tijekom sezone, gdje Turistička zajednica grada Biograda na Moru, Zavičajni muzej Biograd na Moru i Gradska knjižnica Biograd na Moru svatko od sebe na nekakav način daje svoj obol i pridonosi u kulturi. Njemu osobno je draži onaj period kasnije, u ostala tri godišnja doba, kada se možemo posvetiti sami sebi i organizirati neka intimnija druženja, ali smatra da se u vrijeme sezone moramo pokazati u najboljem svjetlu, pokazati tim ljudima koji ovdje dolaze sve ono što imamo najbolje i biti dobri domaćini. Zatim se za primjer osvrnuo i na crkvu svete Stošije i kako je sada sve oko nje uređeno i očišćeno. Posebno je naglasio kako je sa zadovoljstvom, kao pravi domaćin, ugostio u muzejskom prostoru i Ninu književnicu i zahvalio svima koji su se odazvali na ovu književnu večer. Za Ninu je kazao, nakon što je pročitao njen roman, da je vrhunska majstorica u pisanju, pogotovo u dijalogiziranju i radnji koja u romanu ležerno teče i čestitao joj na ovogodišnjem romanu i na svemu što je do sada izdala i u budućim uratcima u njenoj književnoj karijeri.
Zahvalivši ravnatelju muzeja, Nives Jeličić , direktorici TZG Biograda, KUD-u Kralj Tomislav i svima koji smo došli, Nina je na početku kazala kako joj je oduvijek bilo lakše pisati nego govoriti. Krenula je od naslova svog prvog, i zasad jedinog romana „Hollywood IN“ za koji je kazala kako vrlo dobro zna da se na engleskom jeziku pravilno ono „in“ u naslovu trebalo napisati s dva „n“, no da ta pogreška nije slučajna već namjerna.
„To je, zapravo, naziv jednog retro hotela u Bosni i Hercegovini, a ja sam taj roman počela pisati na tečaju kreativnog pisanja, za početak kao nekakvu zadaću koju sam kasnije doradila. Radnja se događa u izmišljenom gradiću Zeničko-dobojskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Gradić sam nazvala Šarenvaroš, ne postoji uopće, osim u mojoj mašti i u stvari dosta sam nastojala u sam roman ubacivati kontraste. I sam naziv „Šarenvaroš“ u suprotnosti je sa sivilom, jer radi se o jednom sivom mjestu. Roman ima dvije paralelne radnje. Jedna radnja se događa otprilike nekoliko godina prije našega vremena, u kojoj je glavni lik Predrag, a druga radnja se događa krajem ’80-ih i početkom ’90-ih godina prošlog stoljeća, gdje je glavni lik Cvita.“, započela je Nina, a potom objasnila otkud Cvita tamo u Bosni i Hercegovini. Cvitina majka je naime Dalmatinka i ona ju je tako nazvala po svojoj majci, objasnila je. Namjerno je spominjala i neke teške ratne teme, pogibije i psihičke probleme kao posljedice, ali je u te mučne teme ubacivala i dosta humora, istakla je. Susret dviju vremenskih linija u romanu uzdrmao je svijet glavnog lika i njegovu krhku racionalnost kojom želi unijeti reda u svoj osobni i planetarni kaos. Autorica je ovu ideju opravdala sljedećim rečenicama:
„I pokušala sam također spojiti realnost, pa čak i nešto što mi smatramo sivom stvarnošću, s fantastikom, jer mislim da je u stvari takav i sam život. Nadam se da sam u tome uspjela. Sami likovi se često u svom ponašanju vode nekakvom uvrnutom logikom koju zapravo na neki način ima ogromna većina nas. Možda ne svi na isti način, ali je velika većina nas je ima. Ali to je neka sjena koju ne pokazujemo drugima, jer smo svjesni da nema veze sa zdravom pameću.“
O mjestu radnje koje je smjestila radnju romana prije je istraživala, da ne bi napravila neku administrativno-političko-geografsku pogrešku, ali je zaključila:
„Ako ste ikada bili u Bosni i Hercegovinu znadete da je tu puno teže pogriješiti, nego nepogriješiti, zato što, na primjer, vozite se, u Federaciji ste, nakon dva kilometra ste u Republici Srpskoj, pa ste opet za dva kilometra u Federaciji. I zašto sam odabrala Bosnu i Hercegovinu? Ja nikakve veze nemam s tom državom, niti po porijeklu, niti po mjestu stanovanja, niti mi je itko ikada od tamo bio, koliko se ja sjećam. Međutim, to mi je baš i trebalo. Htjela sam zapravo da mi mjesto radnje ne bude previše blisko, a da mi ne bude ni previše daleko. Osim toga, ono što sam ja boravila tamo, nisam boravila nešto puno, ali Bosna i Hercegovina je u priličnoj mjeri zemlja kontrasta. I kod nas ih ima, ali mislim da je to izražajnije tamo nego što je to izraženo u Hrvatskoj.“
U radnju je, kako je objasnila, u te naizgled nepovezane događaje ubacivala tragove koje povezuju te dvije radnje, događaje koji se na kraju romana spoje, a neke stvari ostavila je namjerno nedorečene. Na primjer, glavni likovi jako su povezani, a na koji način i kako, ostavila je čitatelju neka sam prosudi.
„To pitanje sam namjerno tako ostavila, da bude donekle otvoreno, tim prije kad vi izdate neko djelo, ono više ne pripada autoru i svaki čitatelj ima pravo na svoje osobno tumačenje koje je ravnopravno tumačenje autora i ništa manje vrijedno. Neke stvari će svatko moći shvatiti na svoj način. A zapravo sam to i namjerno napravila, jer na neki način me i privlače nedovršene priče.“, objasnila je i zatim iz romana odabrala nekoliko citata koje je pročitala a za koje je nastojala da budu ilustrativni i da ne otkrivaju previše. Autorici smo nakon toga mogli postavljati pitanja i kupiti njen roman po promotivnoj cijeni.
Predstavljanje ovog suvremenog romana s elementima mistike s izvornim pjesmama obogatile su članice KUD-a Kralj Tomislav i Nives Jeličić, direktorica TZG Biograda i voditeljica KUD-a. „Od kuda si djevo“, „E, da mi je cimentati more“, „Odriši se barka od kraja“, „Divojka sam, ime mi je Mara“ orilo se iz lapidarija biogradskog muzeja. Ponešto od toga smo snimili, poslušajte:
Na sam kraj ove književne večeri pristigli su i posjetitelji kostimirano-turističkog vođenja „Oživljena povijest grada Biograda“ koje tijekom ljeta vodi Ivana Zrilić, licencirani turistički vodič, ovaj put odjevena u biograjsku narodnu nošnju, i tako promovira kulturnu baštinu i obogaćuje turističku ponudu Biograda. Književno-glazbena večer završila je prigodnim domjenkom.