Sačuvani ostaci Kristove trnove krune čuvaju se na samo dva mjesta u svijetu, u Parizu i u Pagu. Tri trna nalaze se u pariškoj katedrali Notre Dame, a jedan je sveti trn 1443. donesen na Pag i od tada ga čuvaju paške benediktinke u svome samostanu Svete Margarete.
Zajednica “Put” iz Zadra organizirala nam je u subotu 16. ožujka 2024. godine jedinstveno, jednodnevno hodočašće na Pag. Vrijeme poluoblačno sa sunčanim razdobljima donijelo nas je u staru jezgru grada Paga, čistu, umivenu i urednu. Sama po sebi, jezgra grada Paga već je pravi primjer renesansnog grada koji je izgrađen negdje u 15. stoljeću. Na trgu gdje se presijecaju glavne ulice nalazi se Zborna Crkva Marijinog Uznesenja te Knežev dvor. Benediktinski samostan grada Paga posvećen je svetoj Margariti Djevici i Mučenici, a izgrađen je za paške benediktinke. Uz sami samostan, izgrađena je i crkva Navještenja Marijina, a glavni arhitekt tog projekta bio je Juraj Dalmatinac.
Samostan je kroz svoju stoljetnu povijest bio prepoznatljiv dio života grada Paga. U svojoj dugoj povijesti referiran je bio i kao plemićki samostan budući da su gotovo sve redovnice bile pripadnice plemićkog sloja. Samostan paških benediktinki započet je s izgradnjom odmah po utemeljenju novoga Paga i posvećen je sv. Margariti Djevici i Mučenici na spomen nekadašnjoj crkvi i samostanu u Starom Gradu.
Redovnice u samostanu čuvaju moćnik sv. Trna u kojem je relikvija Trna Kristove Krune koju je iz Svete zemlje donio fratar Tutnić 1433. godine, o čemu svjedoči javna isprava u paškom Diplomatariju. Ovaj najljepši paški relikvijar izrađen je u jednoj od zadarskih zlatarskih radionica. Nevjerojatna je činjenica da se sačuvani ostaci Kristove trnove krune čuvaju na samo dva mjesta u svijetu, u Parizu i u Pagu. Tri trna nalaze se u pariškoj katedrali Notre Dame, a jedan je Sveti Trn u Pagu. Sveti Trn iz Isusove krune postavljen je u zlatno-srebrni relikvijar, u stakleni cilindar, hermetički je zatvoren i ima potvrdu Svete Stolice da je autentičan.
Godine 2018. otvorena je u sklopu samostana i stalna izložba sakralne umjetnosti te izdana velika monografija o samostanu, kada je ujedno široj javnosti predstavljeno blago koje su benediktinke stoljećima čuvale i stvarale.
Jedna od paških tradicija je izrada paške čipke. Kvaliteta, ljepota i način izrade čipke na Pagu jedinstveni su i ne mogu biti pronađeni niti na jednom drugom mjestu. Prvi zapisi o ovoj čipki potječu još iz 15. stoljeća pri spomenu na samostan sestara benediktinki.
Koludrice su bile najranije paške učiteljice, osnovale su prvu djevojačku školu s nekoliko glavnih predmeta: čitanjem, pisanjem, kršćanskim odgojem i šivanjem čipke. Podučavanje čipkarstva ima svoje početke u šesnaestom stoljeću, a 1896. godine škola postaje državna. Dio samostanske zbirke posvećen je ovom vjekovnom zanatu, koji je u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske zaveden uz sljedeću napomenu: „Paška čipka, nematerijalno kulturno dobro, svojom pojavom i ishodištem vezana je za Benediktinski samostan svete Margarite u Pagu“. Paška se čipka od 2009. godine nalazi i na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine, a uz koludrice se vežu i neki specijaliteti. Prema recepturama starim i preko tri stotine godina, koludrice izrađuju paški baškotin, koludrašku štriku, rafiole i kolacić, koji se, uz najavu, mogu kupiti u samostanu.
Osim crkava i crkvica, Pag ima druge tri velike svetinje: čudotvorni Sveti Križ koji je Pagu darovao venecijanski patrijarh Foscari, koji se čuva u riznici zborne crkve u Pagu te štuje 23. srpnja, Majku Božju od Staroga grada koja se štuje od 1855. U prekrasnoj procesiji na Veliku Gospu u Pagu Pažani u narodnim nošnjama nose Gospin kip tri kilometra na rukama od crkve u Starom gradu do zborne crkve.
Obilazili smo i Stari grad Pag. Stari grad Pag nalazi se kilometar južno od današnje gradske jezgre. Nekada veliki i bogati grad, danas je bogato arheološko nalazište i svetište. Sačuvana je Crkva sv. Marije u romaničkom stilu u kojoj se nalazi kip Majke Božje te ruševine franjevačkog samostana. Pag pruža jedan zavidan broj znamenitosti koje zapravo zaokružuju jedan lijepi dojam s kojim hodočasnici već tradicionalno napuštaju ovaj otok.
Fotografije s hodočašća: