Početak rujna 2023. godine u Biogradu na Moru krenuo je s dvije izložbe tematski vezane uz more i moreplovce . Otvorene su u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru u predvečerje 2. rujna istovremeno dvije izložbe: prva koja se odnosi na pomorske škrinje, a druga donosi crteže hrvatskih jedrenjaka. Prva izložba nosi naziv „Pomorske škrinje Novigrada dalmatinskog“, a druga „Terce jadranskih brodica (Tehnički crteži hrvatskih drvenih jedrenjaka autora Velimira Salamona iz zbirke Željka Skomeršića“. Izložba će u izložbenim prostorijama u prizemlju muzeja biti otvorena do 15. listopada.
Na svečanom otvorenju govorili su Draženko Samardžić, ravnatelj biogradskog muzeja, Jadran Anzulović, Željko Skomeršić, biogradski gradonačelnik Ivan Knez rekao je : „Dobro veče svima. Uživajte!“, i na kraju je Slobodan Kaštela obje izložbe proglasio otvorenima. O čemu su govorili pročitajte u nastavku teksta.
Draženko Samardžić u ulozi domaćina, po tko zna koji put ove godine, osim što nas je uvodio u temu izložbi, započeo je isprikama zbog nedostatka mikrofona koji im je trebao osigurati poznati biogradski glazbenik saksofonist Tomislav Milačić, koji je i ovu večer trebao uveličati svečanost otvorenja, ali je bio angažiran na drugom mjestu. I bez mikrofona naše superuho uspjelo je zabilježiti o čemu je govorio on i ostali govornici. Samardžić je govorio i o improvizacijama kojima nekad pribjegavaju u postavljanju izložbi i o samoj ideji da se izložbe realiziraju:
„Meni je uistinu drago što večeras možemo potvrditi ili nastaviti projekt koji je započet prije nekoliko mjeseci, a kojega je pokrenuo gospodin Jadran Anzulović sa svojim škrinjama. Jedna od izložba nosi naziv „Pomorske škrinje…“, večeras se ovdje radi o dvije izložbe koje su usko povezane uz pomorstvo, uz ribarstvo, maketarstvo, znači uz sve ono što je povezano uz maritinu baštinu. Inicijator projekta koji je krenuo prije nekoliko mjeseci je gospodin Jadran Anzulović, a kada me je nazvao kolega Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, s pitanjem hoćemo li se i mi uključiti, sa zadovoljstvom sam odgovorio potvrdno iz više razloga, a najveći motiv je ova gore naša veličanstvena i jedinstvena zbirka koja nosi naziv „Teret potopljenog broda“ i kao takva bila je usko povezana cijela ta, kao što smo već rekli, pomorska baština, tako da smo se rado uključili u tu priču.“
Osim toga, spomenuo je Samardžić kako je izložba o pomorskim škrinjama u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu bila izložena skoro dva mjeseca, te je u Biograd doputovala prije nekoliko dana kako bi se sve pripremilo i postavilo na vrijeme za izložbu i u Biogradu na Moru. Isto tako, bilo je i s izložbom „Jadranske terce“, koja je također bila postavljena u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu. Važno je istaknuti da je ovu večer među uvaženim gostima bio Ljubomir Radić, ravnatelj tog muzeja i osobno nazočio svečanosti otvorenja u Biogradu na Moru. Što se tiče „Terci“, istaknuo je Samardžić nazočnost Željka Skomeršića koji je došao s otoka Krka i predstavio ga kao privatnog kolekcionara te u nastavku i riječ dvije izrekao o privatnom kolekcionarstvu:
„S moje lijeve strane je gospodin Skomeršić, a s desne gospodin Jadran Anzulović koji ne djeluju kao institucija. Mi smo ovdje institucija, iza nas stoji ministarstvo, stoji grad, stoji županija, a njih dvojica zapravo rade, kako bismo to nazvali, volonterski. Gospodin Skomeršić ima u kući svoju zbirku, a gospodin Anzulović je doslovno sve ove predmete koje ćete vidjeti skupljao sa smetlišta. Dakle, oni tako postaju institucija, jer je to nukleus stvaranja buduće zbirke, kako na otoku Krku koja će, ja se nadam, jednoga dana prerasti u muzejsku zbirku i muzejsku ustanovu, a isto tako evo već je otvoren prije dva, tri mjeseca interpretacijski centar pomorstva i ribarstva u Novigradu. Kada govorimo o Novigradu mi danas mislimo da je to nekako grad koji je poznat po školjkama, ali vidjet ćete, tamo iz prve ruke, da je to uistinu grad koji je bogat pomorskom tradicijom, ribarstvom i svim onim što je vezano uz more. Zapamtimo samo da su tamo povezana tri mora, Novigradsko, Karinsko i Jadransko i sve ih povezuje rijeka Zrmanja, jedna velika i značajna luka koja je bila povezana i s rijekom i s morem.“
Iskoristio je kraću stanku za pozdrav gradonačelniku Ivanu Knezu, predsjednici Gradskog vijeća Ivani Stamičar, dr. sc. Tonćiju Jeličiću, voditelju Gradske galerije Biograd s kojim biogradski muzej usko surađuje, te ovdje prisutnog dopisnog člana HAZU, Slobodana Kaštelu, rođenog Novigrađanina koji se obraćao na kraju umjesto novigradskog načelnika Klapana, koji je bio spriječen nazočiti ovom događaju, i proglasio obje izložbe otvorenima. No do tada, o samoj koncepciji, ideji i realizaciji izložbe koja je svoj put započela u Splitu, pa preko Biograda na Moru i koja će se na kraju skrasiti u matičnom mjestu odakle je sve počelo, a pošlo je iz Novigrada dalmatinskog. Nakon što je svih pozdravio i zahvalio, govorio je u nastavku Jadran Anzulović.
“Izložba je vezana uz pomorske škrinje iz Novigrada. To je najveća zbirka pomorskih škrinja prikupljenih na istočnoj jadranskoj obali. To volim naglasiti, ukupno je prezentirano sedamnaest škrinja, šesnaest je pripadalo Austro-ugarskoj monarhiji, a jedna vremenu iza toga i za tri škrinje imamo više nego Dubrovnik i po tome smo najveća zbirka škrinja. One su vezane uz ljude, zbog toga za svaku škrinju znamo ime i prezime njenog prvog vlasnika. Nastajale su od sredine 19. stoljeća, pa do 1. svjetskog rata i ova zbirka je značajna po tome što govori o pomorskoj baštini Novigrada i ljudima koji su imali kontakte sa svjetskim kulturama i morima.“, istaknuo je Anzulović i uputio nas na katalog tiskan na impresivne 104 stranice. Katalog je bio besplatan i iz prve ruke mogli smo se uvjeriti u kvalitetu tiska, vrhunski je grafički dizajniran.
„Unutra ćete imati gotovo sve podatke uz škrinje koje su prezentirane i foto portrete mornara iz Novigrada, pisana dokumentarna građa koja se mogla spasiti i prikupiti“, rekao je Anzulović i posebno se zahvalio Ljubomiru Radiću, ravnatelju Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu.
„Zapravo je naš kontakt i naše upoznavanje doveo do ove izložbe, a sve nas je povezao trajekt „Tratica“. Kad sam posjetio Hrvatski pomorski muzej u Splitu vidio sam fotografiju tog trajekta na kojem je ’50-ih godina prošlog stoljeća plovio moj otac i po tome je krenula naša priča i eto, sad se razvila u jednu veliku i značajnu izložbu.“, objasnio je.
Također se zahvalio Samardžiću što je prepoznao vrijednost i važnost ovog projekta, a veliku zahvalu uputio je restauratorici svih ovih škrinja Anni Kostov, ovdje nazočnoj:
„Ona je inače voditeljica ateliera Kostov i kad vam bude što trebalo slobodno se njoj obratite. Mislim da je to najbolja restauratorica na ovom našem širem prostoru i molio bih da je posebno s pljeskom pozdravite!“
Nakon što smo zapljeskali Anzuloviću i Kostovoj, ostalo nam je još predstavljanje druge izložbe. one o tercama jadranskih drvenih brodova. O tome je govorio Željko Skomeršić, zaslužan za ovu izložbu. Predstavio ga je Samardžić:
„U drugoj izložbi radi se o tercama jadranskih drvenih jedrenjaka brodova koji su plovili na ovoj našoj istočnoj obali Jadrana, a koje je u svoje vrijeme skupio, izradio tehničke crteže gospodin Salamon, ali zapravo je ta zbirka bila njegov odabir i njegov dar, tako da je Željko to od srca prihvatio i u svojoj vlastitoj kući otvorio tu zbirku, a ujedno je on poznat i kao vrhunski maketar. Ono što je rekao Jadran za našu kolegicu Kostov, ako budete trebali restauraciju ne samo drveta, metala, papira i tekstila, isto tako ako netko se zaželi dobre makete, to može gospodin Skomeršić vrhunski napraviti.“
Željko Skomeršić, poznati brodo-maketar s otoka Krka predstavio se i pozdravio, te u nastavku govorio:
„Inače sam vlasnik te velike pomorske zbirke koja se sastoji od karata, nautičkih instrumenata, brodske opreme, alata i to je sve izloženo u Krku. Ali ja nisam večeras tu bitan. Bitan je profesor Salamon koga nema tu među nama. Nažalost, zbog njegove bolesti on je morao odseliti iz Hrvatske prije tri godine, kod djece u Njemačku, budući da je nesamostalan i slabo pokretan, ali je kod nas sigurno zapamćen kao najveći istraživač pomorske baštine. Poznato njegovo životno djelo je „falkuša“ koju je on tehnički obradio, a profesor Božanić se uz to slika i nažalost ga više ne spominje. Da, istina je.“
Što se tiče tih radova, ispričao je kako je njega profesor Salamon jednom prigodom nazvao i ponudio mu da dođe u Zagreb, preuzme sve što je on cijeli život stvarao, tako da je on bio iznenađen i pitao se što će s tolikim materijalom.
„Radi se od nekoliko tisuća dijapozitiva, negativa, radi se o jedno 500-ina cd-a njegovih radova, sve što on čitavi život pisal, jer on je još kao student krenuo u istraživanje i njegov prvi rad je bio na brodu “Wasa”, na istraživanju boja Švedskoj i onda se to kasnije nastavilo i kod nas, tako da to sve je kod mene još uvijek nažalost neobrađeno, ali nadam se da će to biti uskoro sistematizirano, radi se na tome. On je bitan, a ne ja, toliko od mene.“
Prisjetio se Samardžić svoga rada u Kninu, kada je bio ravnatelj kninskog muzeja i vremena kada je HAZU raspisala natječaj za dodjelu sredstava za tiskanje publikacija u čijem potpisu je bio Slobodan Kaštela. Nakon provedenog natječaja kninski muzej dobio je značajna sredstva koja su iskorištena za tiskanje dvojezičnog hrvatsko-engleskog kataloga koji je bio temelj za kninsko područje bogato poviješću i arheologijom i ovom prigodom zahvalio je Slobodanu Kašteli što je prepoznao vrijednost sve te hrvatske kulturne baštine kninskog područja. A gospodin Kaštela je svih pozdravio, istaknuo da je došao u ime Jose Klapana, načelnika općine Novigrad koji je bio spriječen da sudjeluje u otvaranju ovih izložbi. Govorio je o zaslugama Jadrana Anzulovića i da se ova izložba spremala dugo, ali ne predugo s obzirom na postojeći materijal i potrebnu obradu, rekonstrukciju i restauraciju svih tih materijala. Govorio je o Novigradu kao prelijepom mjestu na južnim obalama Novigradskog mora koje ima pisanih tragova postojanja u zadnjih 800 godina. Spomenuo je dva velika međunarodna znanstvena skupa i tiskanje knjige:
„Zahvaljujući prije svega općinskom načelniku, ali isto tako i Sveučilištu u Zadru, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Matici hrvatskoj, u prethodnih osam godina organizirali smo dva velika međunarodna znanstvena skupa. Prvi pod nazivom „Novigrad nekad i sad“ i drugi pod nazivom „800 godina od rekonstrukcije rimske kule i prvog pisanog spomena imena Novigrad. I ne samo to. Mi smo tim povodom vrlo brzo, praktički godinu dana nakon svega toga, tiskali prvu reprezentativnu knjigu enciklopedijskog formata na gotovo 700 stranica koja u cijelosti sadržava povijest i kulturu Novigrada u posljednjih 800 godina. To isto ponovljeno je i 2020. godine kada smo također organizirali međunarodni skup posvećen obnovi novigradske tvrđave koja je bila zapravo veliki i čvrst bastion na onom području, naročito u vrijeme osmanlijskih osvajanja u XVI. i XVII. stoljeću. Za razliku od cijelog onog kraja koji je, osim Zadra, pod osmanlijskom vlašću 100-inu i više godina, Novigrad je bio jedna sigurna oaza koja je jedino za vrijeme Kandijskog rata bila okupirana od strane Osmanlija i ta okupacija je trajala svega 9 mjeseci.“, govorio je Kaštela i u nastavku opisao oslobođenje i Novigrad kao bastion, prethodnicu snažne obrane Zadra i mletačke vlasti koja je u to vrijeme bila na tom području.
„Sve ovo spomenuo sam zbog toga da zapravo potvrdim da uz dobru volju, posebno ljudi koji su na čelu gradova odnosno općina i uz njihov afinitet za problematiku kulture i povijesti mogu se zapravo napraviti velike stvari, pripremiti knjige kakve je ranije bilo nemoguće i zamisliti, jer ovu monografiju „Novigrad nekad i sad“ nemaju brojna velika mjesta a niti gradovi u Republici Hrvatskoj. Dakle, uz suradnju zainteresiranih ljudi, a u Novigradu ih ima sve više i više, mogu se postići veliki rezultati i svima njima veliko hvala na svemu tome. S obzirom na način predstavljanja ja bih zapravo završio svoje izlaganje, zahvalio vam što ste došli uveličati ovaj čini mi se važan i vitalan događaj.“, govorio je Kaštela i u ime načelnika općine Novigrad poklonio našem gradonačelniku monografiju „Novigrad nekad i sad“ u nadi da će je ovaj i pročitati. Nakon ovoga čina obje izložbe proglasio je otvorenima. Obje imaju katalog, od kojih jedan daje osnovne informacije na 4 tiskane stranice, a drugi je vrlo reprezentativna knjiga koja prati ovu izložbu.
U knjizi katalogu i u izložbenim prostorijama biogradskog muzeja pronašli smo fotografiju šukundjeda Joška Gvardiola, poznatog hrvatskog nogometaša i reprezentativca koji trenutačno nastupa za Manchester City, po kojem je Joško i dobio ime.
Snimili smo detalje sa svečanosti otvorenja koje možete pregledati na našem YouTube kanalu:
U lapidariju, gdje su poslagani kameni ostaci nekadašnjih biogradskih srednjovjekovnih sakralnih građevina pridružili smo se domjenku na kojem je posluženo i vrhunska vina “Fratar”, “Did Šimac” i “Kameno vino” iz Novigrada, a koje proizvodi brat Jadrana Anzulovića, vlasnik je OPG-a Jurica Anzulović.