U prijepodnevnim satima ove subote čekali smo svoj red u Auto servisu Labar u Biogradu na Moru. Unatoč obujmu posla kojeg obavljaju u ljetnoj sezoni, uvijek uslužni, susretljivi i profesionalni djelatnici, ugodan ambijent i hortikulturno uređenje nešto je što će svakom korisniku njihovih usluga olakšati čekanje, pa tako i nama.
Kao što rekosmo, uredan okoliš i cvijeće privukli su našu pozornost, a u cvijeću još jedan nadasve vrlo zanimljiv ukras. Naime, na biljci iz porodice jasmina hranio se nektarom iz mirišljavog bijelog cvijeća i pozirao nam jedan nevjerojatno lijep leptir.
Odmah smo posegnuli za Google tražilicom da bismo potražili kojoj vrsti pripada taj leptir. Na mrežnim stranicama „Priroda Hrvatske“ pronašli smo kako naš promatrani leptir pripada jednoj od najljepših i najvećih danjih leptira u Hrvatskoj, zaštićenoj vrsti koja nosi naziv „prugasto jedarce“, gdje između ostalog piše:
„Prugasto jedarce (Iphiclides podalirius) jedna je od vrsta dnevnih leptira, a pripada porodici lastinrepaca (Papilionidae). S rasponom krila od 6 – 8.5 cm, to je jedna od naših najvećih vrsta. Laku je prepoznati prugasto jedarce, ne samo zbog veličine, već i zbog oblika donjeg para krila koji se izdužuju u duguljasti repić. Ističu ga i svjetložuta boja krila s crnim prugama koje pomalo nalikuju na zebru. Na vanjskim rubovima stražnjih krila ističu se nekoliko polumjesečnih mrlja obrubljene crnom bojom. Ženke su veće od mužjaka, no osim toga, nema bitne razlike u izgledu između spolova.
Ova je vrsta vrsta u srednjoj i južnoj Europi, zapadnoj i srednjoj Aziji te u sjevernoj Africi. Kod nas dolazi u cijeloj Hrvatskoj, uključujući na otocima i visokim planinama. Staništa su mu travnjaci, brežuljci, rubovi šuma, vrtovi i voćnjaci, gradski parkovi. Zaštićena je vrsta.
Prugasto jedarce je aktivno od ožujka do listopada, a godišnje ima 1 – 3 generacije. Nakon parenja, ženka polaže obično pojedinačno liježe sitna i okrugla jajašca žućkastozelene boje na gornju stranu listova biljaka. Prugasto jedarce najčešće odabire za to šljive, glog, trnjinu, sremzu, jarebiku, oskorušu i crnu bazgu. Iz jajašca nastaju gusjenice koje su u početku tamne, a kasnije postanu zelene. Te se gusjenice hrane svoj domačinske biljke. U slučaju opasnosti, gusjenica izbaci izraslinu koja pušta jak miris. Gusjenica se pretvara u kukuljicu koja visi s grančica, povezana ljepljivim svilenim nitima. Kukuljica je dobro zakamuflirana: ljeti je zelena, a krajem jeseni postaje svjetlosmeđa sa smeđim točkama, i tako prezimljava.“
U engleskom govornom području postoji uzrečica „stop and smell the roses“ (zastani i pomiriši ruže). Onome kome je upućena izreka zapravo je savjet da pripazi kako mu u jurnjavi za nekim većim ciljevima i dostignućima ne promakne ljepota življenja i uživanja u malim stvarima koje nas okružuju. Znamo li cijeniti sve ono što imamo, uživati svakodnevno u neponovljivim detaljima i trenutcima, podižemo razinu svog vlastitog životnog zadovoljstva. To smo htjeli pokazati na primjeru leptira iz dvorišta Auto servisa Labar koji se nalazi u industrijskoj zoni Biograda na Moru.
