Povodom Dana grada Biograda na Moru i blagdana svete Stošije u skladu s važećim epidemiološkim mjerama u utorak, 12. siječnja 2021. godine s početkom u 18 sati, u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru otvorena je izložba „Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika“. Ondje, u prizemlju zgrade muzeja, brojne fotografije, dokumenti, makete i druga izložena građa moći će se pogledati do kraja mjeseca veljače ove godine.
U sjajnoj atmosferi dobrodošlice i zajedništva o izložbi kao rezultatu suradnje između lokalnog biogradskog muzeja, Hrvatskog pomorskog muzeja i Plovputa d.o.o. iz Splita, izložbu su nazočnima predstavili Draženko Samardžić, ravnatelj muzeja domaćina, Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, Antonija Perković ispred Plovputa, Petra Blažević, autorica izložbe. Ivana Stamičar pozdravila je nazočne, a među kojima su bili Danka Radić, Željko Višić i Hrvoje Mandekić, suradnici u izložbi.
Govorio je ravnatelj muzeja domaćina Draženko Samardžić o povijesnim činjenicama, križarskom rušenju Zadra 1202. i Biograda 1125. godine, izbjeglicama iz Zadra koje su tada naselile Biograd, nazivu koji su novi doseljenici dali gradu domaćinu i brojnim drugim nazivima koji su se za grad Biograd primjenjivali kroz povijest… Napomenuo je da o tome zna zasigurno najviše kolega ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja, gospodin Ljubomir Radić, diplomirani arheolog i profesor povijesti, koji je radio na scenariju budućeg interpretacijskog centra pomorstva i ribarstva i njegovom projektu koji je pripremljen i čeka se njegova realizacija.
„Meni je posebno večeras drago što ova izložba o hrvatskim svjetionicima na hrvatskoj obali, na hrvatskom dijelu Jadrana sasvim se dobro uklapa u našu zbirku koja prelazi europske i svjetske karaktere, a koja nosi naziv „Zbirka teret potopljenog broda iz XVI. stoljeća“. Jedan brodolom koji se doživio kod otočića Gnalića, tako da pratimo tu maritimu baštinu koja je oduvijek na ovim prostorima bila i te kako znakovita.“, naglasio je Samardžić i nastavio:.
„Znači, na jednoj strani imamo tu nesreću brodoloma, a danas govorimo o jednoj sigurnosti, jer zapravo svjetionici su uvijek bili oni koji su davali pomorcima pravac njihovog kretanja. To su bili svjetionici koji su pozivali brodove u sigurne luke, davali su putokaz svim brodskim brojnim društvima, brodskim kompanijama itd. Sigurno će dakle poslije autori više reći o samoj izložbi. Dakle, meni je po drugi put uistinu drago što smo mogli ovu izložbu ugostiti, koja je na put krenula, ako se ne varam, 2018. godine.“
Potom je poimenično predstavio goste muzeja, gore spomenute djelatnike Plovputa i Hrvatskog pomorskog muzeja, kojima je zahvalio na suradnji, svima koji su sudjelovali i doprinijeli u radu i na koncu realizirali ovu izložbu. Istaknuo je nadu da će se ta suradnja nastaviti, ne samo po pitanju pomorske maritime baštine, nego i po pitanju brojnih drugih projekata. Zatim je nazočnima predstavio Radicu Radu Vrančić, biogradsko-tkonsku pjesnikinju iz Biograda na Moru ali podrijetlom iz Tkona na otoku Pašmanu, koja je za ovu prigodu, pročitala svoju pjesmu „Biograde diko naša“ iz jedne od svojih do sada nekoliko objavljenih zbirki pjesama.
Prije nego li je nekoliko riječi okupljenima je uputila Petra Blažević kao autorica izložbe, Samardžić je spomenuo nazočnost Ivane Stamičar, potpredsjednice Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru u svojstvu predstavnice Grada, a koja je prethodno bila izrazila želju da ovom prigodom neće ništa govoriti. Usprkos želji, ipak je izrekla nekoliko rečenica:
„Evo ja bih vas pozdravila u ime Grada, u ime Gradske uprave, gradonačelnika, Gradskog vijeća. Drago mi je da smo se okupili u ovom broju usprkos ovim mjerama. Radujemo se ovakvim češćim izložbama. Eto, drago nam je da je upravo ova izložba danas, par dana prije svete Stošije, našeg blagdana, Dana grada. Zahvaljujem na dolasku i eto, nadamo se da se vidimo uskoro. Hvala.“
Petra Blažević je nakon toga pozdravila nazočne te zahvalila na domaćinstvu sljedećim rečenicama:
„Zahvaljujem što ste došli unatoč ovim mjerama, zahvaljujem se na prisustvu gospođi Ivani i prije svega hvala gospodinu Draženku koji nas je doista počastio ne samo izvrsnom logističkom organizacijom i evo jednom srdačnošću.“
O izložbi je Petra Blažević ispričala sljedeće:
„Ova izložba je doista obišla velike naše gradove, ne samo na obali, krenuli smo u Umagu prije dvije godine, bili smo u Rijeci, u Zadru, Splitu, Dubrovniku i u Zagrebu, ali nam je stvarno čast što smo mogli doći i u Biograd povodom vašeg Dana grada, zato što Biograd ne samo da je kraljevski hrvatski grad važna prijestolnica hrvatskog srednjovjekovnog kraljevstva, nego i jedan grad koji u svim pomorskim kartama i plovidbenim priručnicima uvijek ima i imat će posebnu ulogu. Zahtjevna je tu ruta, vi to dobro znate. Hvala Bogu na Plovputu, našim suradnicima koji su nam omogućili da krenemo na ovoj izložbi, koja je rezultat jednog timskog rada, kolegice Antonije, suradnika iz muzeja, muzeja grada Umaga. Ja se nadam da ćete se oduševiti jednim malim djelićem ove važne hrvatske baštine.“
Petra Blažević je u svom obraćanju posebno istaknula svjetioničarsku službu kao službu koja daje sve od sebe u sigurnosti.
„O svjetioničarskoj službi su već napisane mnoge knjige, sve generacije obitelji koje su živjele u svjetionicima i njihovi suvremenici imale su svoja vlastita iskustva. Mi danas u ovim teškim vremenima ne samo za hrvatsku, nego i čitav svijet, možemo svjedočiti svaki dan, osobito nakon potresa, koliko je važno da se možete osloniti na organizaciju, na ljude koji su spremni se staviti u službu sigurnosti. Pa svjetioničarska služba je upravo jedna takva služba koja ne pita koliko je sati, kolika je plaća, kakvi su uvjeti, nego se daje 100% za druge. Evo, ja se nadam da možemo osjetiti kroz ove dokumente, kroz ovu fotografsku građu, kroz sjajne fotografije koje su prikazane ovdje. To je građa koja je nedostupna na Internetu tj. nećete pronaći ovakve stvari, jer to je iz privatnih arhiva, iz Plovputove baze, oni sve to vrijedno čuvaju iz jednog albuma Hrvatskog hidrografskog instituta, koji je također nepoznat javnosti i iz zbirke našeg kolekcionara, pokojnog Luke Dragičevića, koji nam je bio ustupio na objavu te fotografije i razglednice. Također iz vama bliskog Šibenika imamo krasnu građu u susjednoj dvorani, iz obitelji Kvinta, koja je dala tri generacije svjetioničara na otoku Lastovu, a imamo također iz obitelji Mario Milin-Ungara, koja je dala pet generacija svjetioničara diljem Hrvatske, od Svetog Andrije u dubrovačkom akvatoriju, pa do Savudrije, najzapadnijeg našeg rta. Eto, danas smo ovdje stvarno počašćeni što možemo biti s vama i predstaviti vam bogatu građu koju su nam ostavili u nasljeđe.“
Detalje s izložbe pogledajte u našem videu koji smo kreirali nakon otvorenja izložbe:
Petra Blažević predstavila je kolegicu Antoniju Perković, koja je u ime trgovačkog društva Plovputa koji održava sigurnost plovidbe na moru i ima svoju radijsku službu, u ime svojih kolega i direktora Mate Perišića također kratko pozdravila i između ostalog rekla:
„Plovput je skrbio o svjetionicima kojih danas službeno ima 50, trenutno od 1206 objekata sigurnosti, dok ih je u vrijeme pisanja kataloga i objave 2018. bilo 1152. Znači taj broj stalno se penje i raste, osobito kako se razvija naš nautički turizam i mi smo ti koji te puteve osvjetljavamo, održavamo i brinemo za njihovu sigurnost.“
Perković je na kraju zahvalila na suradnji Hrvatskom pomorskom muzeju, Zavičajnom muzeju Biograd na Moru i ravnatelju koji ih je ugostio i svima koji su nazočili otvorenju izložbe.
Na kraju se nazočnima obratio Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita, koji je ujedno ovu izložbu proglasio otvorenom.
„Dame i gospodo, čast mi je pozdraviti vas u svoje osobno ime i u ime institucije Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita. Večeras smo ovdje kako bi vam predstavili tradiciju svjetioničarske službe i gradnje prvog, još uvijek funkcionalnog, hrvatskog svjetionika, onog u Savudriji. Dakle, kao što su kolegice Petra i Antonija već rekle, riječ je o jednoj fascinantnoj djelatnosti koju još uvijek treba proučavati i prezentirati i dalje, tako da vjerujem da ova izložba u Biogradu će imati i svoj nastavak i nadogradnju, a za to planovi već i postoje. Htio bih se ovom prigodom zahvaliti ravnatelju Draženku što smo se uvjerili ovih dana sjajnom gostoprimstvu i suradnji koju imamo već dugi niz godina. Vjerujem kako će ona biti plodonosna i ubuduće, naravno institucionalno surađujemo na ovim i drugim projektima. I s obzirom da smo se ovdje okupili prigodom blagdana svete Stošije koja nam se bliži, svim Biograjkama i Biogradcima želim sretan blagdan u ovim okolnostima koliko se on može obilježiti s obzirom da se svi moramo držati mjera, kako ovdje tako i na svim drugim događanjima. Ja vas pozivam da razgledate izložbu, da razgovarate s Hrvojem i Željkom koji vam mogu reći nešto više o fotografijama koje vidite na hodniku. Tu postoji veliki broj i od prigode do prigode i ta izložba, kao jedana zasebna priča, putuje, ne samo Jadranom, već i cijelim svijetom.“, govorio je Radić.
Draženko Samardžić iskoristio je prigodu zahvaliti se „sedmoj sili“, odnosno predstavnicima elektronskih medija, i pisanih, kako ih je nazvao, od kojih je posebno izdvojio Velimira Brkića koji predstavlja Zadarski list, te Radio BnM kao vjernog medijskog pokrovitelja, ali i fotografe koji redovito obilježavaju izložbe u muzeju i svima koji su tu večer došli. Priključio se blagdanskim željama koje je izrekao Radić i ponudio toplu okrjepu u prostorijama u prizemlju zgrade muzeja.
Mi smo za uspomenu i dugo sjećanje dobili na poklon katalog izložbe s bogatim ilustracijama tiskan na čak impresivnih 97 stranica!
