Profesor Božo Došen, nekadašnji ravnatelj Srednje škole Biograd na Moru, ujedno i potpredsjednik ogranka Matice hrvatske u Zadru neumorno radi i u svojim poznim godinama te je ovih dana objavio je knjigu pod naslovom “Rječnik Radošinovca i okolice”.
Knjigu „Rječnik Radošinovca i okolice profesora Bože Došena s akcentuiranim leksikom i primjerima iz života, objavio je upravo zadarski ogranak Matice hrvatske.
Sami naslov je simboličan jer govori o mjestu koje su nekada zvalo Radošinovci, odlukom benkovačkog Gradskog vijeća preimenovano je u Radašinovce, o tome su odlučivali na referendumu i sami mještani, dok Došen tvrdi da nije točno ni jedno ni drugo, već – Radošinovac. To temelji na povijesnim knjigama, šematizmima Zadarske nadbiskupije i drugim starijim izvorima, u kojima se mjesto zvalo Radošinovac, eventualno Radošinovci.
Profesor Došen navodi kako je bilježenje riječi za svoj rječnik obavio u zadnjem desetljeću 20. i u prvih petnaest godina 21. stoljeća.
“Vjerujem da je u životu, a posebice u životu ratara i pastira Radošinovca jezik bio i ostao ono po čemu se taj i takav pastir i ratar prepoznavao”, piše profesor Došen i napominje kako Rječnik svjedoči o opstojnosti Hrvata na ravnokotarskim prostorima. Naglašava da je u Rječniku nekoliko tisuća riječi koje su protumačene suvremenim hrvatskim riječima te potkrijepljene primjerima iz pučkoga živog govora. Najopsežniji dio govori o porijeklu prezimena, s geneaološkim prikazima, u kojima nije izostavljena niti jedna osoba koja je uz ovo selo vezana od 19. stoljeća.
Recenzent knjige prof. dr. sc. Josip Lisac ističe kako su novoštokavski ikavski govori općenito, a i govori tog dijalekta u zadarskom zaleđu, donedavno bili uglavnom nezastupljeni u leksikografskoj literaturi hrvatskoga jezika. Situacija se mijenja te su se nedavno pojavili rječnici Jasenica, Popovića i Bukovice. Prof. dr.sc. Lisac smatra da je u tome obimnom poslu velike zasluge stekao i profesor Došen sastavljajući Rječnik svoga govora Radošinovca i okolice.
Recenzent Ivan Magaš, mag.philol. croat. naglašava kako je Došen skupljajući riječ po riječ došao do ozbiljne zbirke riječi, kojom se produbljuju znanja o minulom i suvremenom životu i radu žitelja Radošinovca i okolnih mjesta.
Magaš smatra i kako je Došenov leksik vrijedan zbog svoje arhaičnosti pa se u njem ogleda život radošinovačkih “baba” i “didova”.
U Došenovoj knjizi “Rječnik Radošinovca i okolice” na 221 stranice,osim leksika, objavljeni su i prilozi o prošlosti Radošinovca, opisan radošinovački govor, obrađeni naglasak, glasovi i oblici tog govora.
Važno je napomenuti da je profesor Božo Došen autor više knjiga, među kojima i monografije “Porušene crkve Zadarske nadbiskupije tijekom Domovinskoga rata”.
Fotografije: Arhiv/Biograjski.com