Nama u Biogradu na Moru dogodila se doslovno preko noći bazna stanica zakamuflirana na vrhu hotela Albamaris, u neposrednoj blizini Srednje škole Biograd i hotela Adria u kojem je smještena jedna odgojna skupina s 22 upisane djece. U vrijeme dok se pridržavaju mjera #ostanidoma građane su odnedavno uznemirili i radovi na zgradi Hrvatske pošte na Trgu hrvatskih velikana broj 30 u Biogradu na Moru.
Prvi smo upit Hrvatskom telekomu (zahvaljujući ažurnim čitateljima) postavili mi dana 3. travnja, drugi upit su poslali iz BnM radija te ga objavili na svojoj Facebook stranici dana 6. travnja, a njima sestrinski BnM portal sličnu vijest je objavio 8. travnja. No ono što je u Facebook objavi BnM radija znakovito jeste rečenica: „Također napominjemo da smo ista pitanja postavili i tijelima u Gradskoj upravi Grada Biograda a odgovor se očekuje tijekom sutrašnjeg dana te ćemo isti i objaviti.“.
Prolistali smo maloprije po njihovoj Facebook stranici u potrazi za obećanim odgovorom nekog relevantnog tijela u Gradskoj upravi Grada Biograda na Moru, no odgovora ondje nema. Barem ga mi nismo vidjeli.
I danas, 16. travnja, objavili su ondje odgovor na dopis koji je 6. travnja Hrvatskom telekomu uputila Drina Bešenić, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Biograda na Moru:
„Poštovana
Ovim putem odgovaram na Vaš upit upućen 6. travnja 2020., a vezano za radove na objektu Hrvatske pošte od strane Hrvatskom telekoma d.d.
Hrvatski Telekom, putem svog proizvođača Ericsson Nikola tesla na krovu zgrade u Biogradu na Moru, na adresi Trg hrvatskih velikana izvodi radove na infrastrukturi mobilne mreže. Radovi uključuju rekonstrukciju prihvatnog stupa, izradu maskirnog rješenja te podizanje postojeće radijske opreme, koja je do sada bila montirana na krovu, na prihvatni stup. Postojeće antene su zamijenjene novima, a sve u svrhu poboljšanja kvalitete signala i veće brzine prijenosa podataka na 4G tehnologiji.
Ovim zahvatima se ne dodaje 5G oprema na predmetnu lokaciju.“
Preuzeli smo sliku s navedenim sadržajem s Facebook stranice BnM radija i možete ga pogledati u nastavku:
Ovo je, dakle, treći odgovor u kojem iz Hrvatskog telekoma odgovaraju da radovi na zgradi Hrvatske pošte u Biogradu na Moru ne znače buduću 5G mrežu u našem gradu.
Važno je istaknuti da zakonska regulativa u Hrvatskoj koja regulira postavljanje baznih stanica mobilnih operatera, nije usklađena s preporukama relevantnih europskih institucija (EU Parlament, Parlamentarna skupština Vijeća Europe), kao i s postojećom praksom u drugim zemljama.
U nastavku prenosimo nekoliko zanimljivih odgovora preuzetih sa stranice Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja.
Na primjer:
O lokacijama baznih stanica u drugim zemljama ne odlučuju samo teleoperateri
Svjetska Asocijacija mobilnih operatera (GSMA) izdala je studiju pod nazivom “GSMA Base Station Planning in Europe” u kojoj se daje pregled legislative u pojedinim zemljama i prosječno vrijeme koje je potrebno operaterima za ishođenje svih dozvola za postavljanje baznih stanica. Prema toj studiji Hrvatska je JEDINA ZEMLJA U EUROPI u kojoj nije potrebna građevinska ili lokacijska dozvola ni za antenske stupove (tornjeve) na tlu niti za krovne prihvate na krovovima postojećih objekata.
Osim toga, Hrvatska je JEDNA OD SAMO ČETIRI zemlje u Europi u kojoj nije obavezna javna rasprava, pa čak ni obavještavanje lokalne zajednice i lokalne uprave o planiranim lokacijama baznih stanica. Ostale tri zemlje su Rumunjska, Slovačka i Portugal, no za razliku od Hrvatske, u njima su potrebne građevinske dozvole, pa lokalna uprava ipak ima određenu mogućnost utjecaja.
Većina zemalja ima usvojen “Kodeks dobre prakse”, potpisan od strane svih operatera, nadležnih ministarstava i regulatornih tijela, u kojem su jasno definirana pravila kao što su : način i oblici komuniciranja s lokalnom zajednicom javnošću, okolišni i estetski aspekti postavljanja baznih stanica u prostor, obaveza operatera da zajednički koriste lokacije, objava rezultata procjene i periodičkih mjerenja elektromagnetske radijacije na svakoj od lokacija itd. Slovenija je donijela takav kodeks 2004, prije nego li je postala članica EU.
U velikom broju zemalja se prije postavljanja baznih stanica traže studije utjecaja na okoliš (neke zahtijevaju i studije utjecaja na zdravlje), ograničava se postavljanje na područja sa znamenitostima od povijesnog značaja, poštuju se strogi kriteriji zaštite krajobraza, šuma i sl.
Iz navedene studije “GSMA Base Station Planning” vidljivo je da je prosječno vrijeme koje operateri trebaju za ishođenje dozvola za postavljanje baznih stanica u pojedinoj zemlji- u Hrvatskoj je to samo 2 mj. u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Belgiji godinu dana, u Francuskoj čak 2 godine. Paradoksalno je da sva tri mobilna operatera mogu u Hrvatskoj postavi bazne stanice u višestruko kraćem vremenu nego li u svojim matičnim zemljama.
Ima li u EM zračenju rizika po zdravlje?
Svjetska zdravstvena organizacija WHO, koja je na osnovi rezultata dvogodišnjih opsežnih istraživanja u 14 zemalja, provedenih od strane svoje Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), proglasila radio frekvencijska elektromagnetska polja potencijalnim karcinogenom za ljude (2B) i time promijenila raniju klasifikaciju da nema dokaza o štetnosti. Poslije toga nitko više nema moralno pravo tvrditi da nema nikakvih dokaza o štetnosti.
Isto tvrdi i Karolinska Institut iz Stockholma, koji dodjeljuje Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju) (Nobel Prize Institute, Department of Neuroscience, Stockholm, Sweden, koji je 2011 izdao službeno upozorenje da je bežična mreža rizik za djecu i trudnice. U tom se upozorenju navodi da “kombinirani učinak mobitela, baznih stanica Wi-Fi i bežičnog Interneta ogromnom broju ljudi širom svijeta povećava rizik za rak, neurološke i reproduktivne bolesti i ugrožava normalni razvoj”.
Konkretna znanstvena istraživanja koja su pokazala da je EM zračenje rizik za zdravlje
Činjenica je da se biološkim učincima dugotrajne izloženosti zračenju radio frekvencijskih elektromagnetskih polja intenzivno provode istraživanja kao i da o tome još uvijek nema suglasja u znanstvenoj zajednici. Uz studije koje nisu utvrdile štetne utjecaje, postoje i one koje utvrđuju povećani rizik za pojavu malignih oboljenja kao i brojnih neuro vegetativnih simptoma.
Istraživanje provedeno u Brazilu , u periodu od 10 godina, na uzorku od 2, 338.332 stanovnika pokazalo je da je od ukupno 7.044 umrlih od neoplazije, njih 3.569 odnosno gotovo polovina živjelo na udaljenosti manje od 100 m od baznih stanica, 1048 živjelo je između 100 i 200 m, a 973 između 200 i 300 m od baznih stanica. Studija je pokazala se šanse za preživljavanje oboljelih od tog tumora mozga bitno smanjuju ako žive u blizini baznih stanica. (Naziv studije: “Mortality by neoplasia and cellular telephone base stations in Belo Horizonte municipality, Minas Gerais state, Brasil”, Adilza C.Dode &Co., published in “Science of the Total Envoirnment”).
U istraživanju provedenom u Izraelu, autori su utvrdili 4,15 puta više oboljelih od raka kod stanovnika u zoni do 350 m od baznih stanica, u odnosu na one koji žive izvan tog područja (Wolf i Wolf 2004). Istraživanje u Njemačkoj, pokazalo je da je omjer novootkrivenih slučajeva raka tri puta veći kod ljudi koji su posljednjih 10 godina živjeli na udaljenosti manjoj od 400 m od antena mobilne telefonije u usporedbi s onima koji su živjeli na većoj udaljenosti, kao i da su pacijenti oboljevali u prosječno 8 godina ranijoj životnoj dobi. (Elgar i dr., 2004).
“International Journal of Onclogy” u broju (25.02.2015.) objavio je rad uglednih liječnika i epidemiologa koji su utvrdili da radijacija mobilnih telefona može izazvati tumor mozga i da bi se trebala klasificirati kao vjerojatni karcinogen (2A). (http://www.spandidos-publications.com/ijo/46/5/1865)
Studija “Tumor promotion by exposure to radiofrequency electeomagnetic fields below exposure limits for humans” iz travnja 2015 g. koju je financirao Savezni ured za zaštitu od zračenja (BFS Njemačka), pokazuje da izloženost radio frekvencijskim poljima može djelovati kao ko-kancerogen i značajno povećati rast karcinoma i na vrlo niskim razinama izloženosti (http://www.sciencedirect.com/science/ article/pii/S0006291X15003988).
190 uglednih znanstvenika iz 39 zemalja (s više od 2000 objavljenih recenziranih radova) u ožujku 2015. godine je zatražilo od UN-u i WHO hitno usvajanje strožih standarda zaštite od elektromagnetskih polja i bežičnih tehnologija (http://emfscientist.org/images/docs/ EMF_Scientist_Press_Release.pdf).