Najveći i najsjajniji Mjesec u 2020. godini osvijetlio je u utorak, 7. travnja, nebo nad Zemljom. Pojavio se u trenutku kada je Mjesec bio najbliže Zemlji i u tome položaju izgledao je svjetliji i veći nego inače. Puni Mjesec u travnju, ali i cijeloj 2020. godini, odgovarat će obilježjima Supermjeseca.
Taj fenomen poznat je i kao „Ružičasti Mjesec“, prema ružičastim cvjetovima koji cvjetaju u rano proljeće.
Nekada se vjerovalo da puni mjesec obilježava novi početak i kraj lošeg razdoblja.
Imamo li razloga i danas u to vjerovati?
Vinko Pešić, uvaženi liječnik, entuzijast, veliki zaljubljenik u fotografiju i autor desetak samostalnih izložbi, nije propustio priliku ovjekovječiti obojeni Mjesec iznad biogradske rivijere. Fotografiju je objavio u srijedu, 8. travnja, na svojoj Facebook stranici, gdje inače objavljuje svoje fotografije.
„Večerašnji, najljepše obojani Mjesec koji sam do sada vidio“, napisao je uz opis fotografije.
Iz komentara doznajemo da je trenutak za fotografiju nastao na manjem brdu iznad Vrane, sjeverno od Vranskog jezera.
„Atmosferske prilike na Zemlji „bojaju ga“. Kad je topliji i vlažniji zrak, pa se u sumrak diže iznad tla, na obzoru je gušća atmosfera, Mjesec je prividno veći, crvenkastiji i zagasitiji. Kako se „diže“ postaje sjajniji i lagano žuti. Tako je sinoć bilo.“, odgovorio je Vinko Pešić na pitanje zašto je Mjesec tako obojen.
Filmski naziv Pešićeve izložbe: „Sjaj u tami“, postavljene u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru u kolovozu 2019. godine sugerira da nam nije sve tako crno, a njegov travanjski Supermjesec danas također budi nadu.
Već u opisu najave izložbe fotografija „Sjaj u tami“ objasnilo se mnogo toga o njegovom interesu za nebeska prostranstva:
„Noćno nebo sa svjetlucavim zvijezdama je oduvijek fasciniralo i zanimalo ljudsku vrstu. Drevne civilizacije su jako dobro poznavale noćno nebo, pa su prema rasporedu zvijezda raspoznavale razne oblike i slike, te im nadijevali imena koja su se sačuvala do danas.
Razvojem znanosti o svemiru i zvijezdama, stupanjem na tlo Mjeseca prije 50 godina, približili smo im se, ali i shvatili da su nam još uvijek nedostižne. Ipak, sjetite se fotona koji ponekad putuje stotine svjetlosnih godina od matične zvijezde i završi u mrežnici našeg oka.
Nema izravnijeg kontakta između nas i zvijezda. Razvojem tehnike u mogućnosti smo vidjeti najdublje kutke svemira, ali zbog svjetlosnog onečišćenja broj zvijezda koje vidimo noću na nebu ubzano opada. Zvijezde su oduvijek bila inspiracija brojnim umjetnicima, pjesnicima, slikarima i fotografima. Današnja digitaina tehnologija omogućila nam je da možemo uz malo truda snimiti doista spektakularne prizore na noćnom nebu. Autor je, oduvijek fasciniran noćnim nebom, svojim fotografijama Mjeseca, Mliječne staze, zviježda i drugim vidljivim nebeskim tijelima pokušao dočarati neodvojivu povezanost čovjeka i svemira.“
Tko zna, možda fotografije punog Mjeseca, Supermjeseca, „ružičastog Mjeseca“, travanjskog mjeseca u kojem traje pandemija s koronavirusom predstavlja kreativni materijal za neku novu njegovu izložbu s Mjesecom u glavnoj ulozi i u konačnici – početak kraja pandemije?
Na Facebook stranici “Night Light Films” također smo pronašli nestvarne prizore travanjskog mjeseca: