Svakih nekoliko mjeseci po jedanput, pa tako i ove subote navlas ista pitanja u nas: Jel’ mičemo naprid il’ nazad? Oćel’ bit dva ili tri? Oćemol’ spavat sat kraće ili sat duže?A riječ je, dakako, o promjeni računanja vremena iz zimskog u ljetno i obratno. Ove subote, 30. ožujka, ići ćemo na počinak u uobičajeno vrijeme, a probudit ćemo se sa saznanjem da se u neko doba noći ura promijenila s 2 sata na tri. U odnosu na zimsko računanje vremena, koje nam donosi jedan sat više sna ono prvo jutro, ovo ljetno nam taj isti sat sna, barem taj prvi dan, ove nedjelje, 31. ožujka, oduzima.
Ljetno računanje vremena započinje zadnju nedjelju u ožujku u 2 sata iza ponoći tako što se kazaljke na satu ili brojke na satu pomiču jedan sat unaprijed i vrijeme u 2 sata računamo kao tri sata. Od toga dana prestaje obveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s ukjlučenim svjetlima. Prelaskom na ljetno vrijeme mijenja se i obračun električne energije, pa se struja utrošena od 8 ujutro do 22 sata navečer obračunava prema višoj tarifi, a od 22 sata navečer prema 8 sati ujutro prema nižoj tarifi.
Promjena računanja vremena uvela se zbog uštede i bolje usklađenosti svjetla dana, školske nastave i radnog vremena, tako da, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, dobijemo za večernje aktivnosti sat vremena više prirodnog svjetla.
Na našim prostorima ljetno računanje vremena prvi put se koristilo za Austro-ugarske vladavine, potom za Kraljevine Jugoslavije i NDH, u SFRJ uvedeno je 1983. godine i ta praksa nastavila se i nakon osamostaljivanja RH.
No praksa promjene računanja vremena u posljednje vrijeme stekla je i brojne protivnike, prvenstveno iz razloga što djeluje stresno na ljudski organizam. Na primjer, prema podacima Auto Cluba Europe, u travnju je, nakon promjene računanja vremena iz zimskog u ljetno, zabilježen povećan broj automobilskih nesreća. U tom kontekstu spominju se i ozljede na radu uzrokovane pospanošću i druge tegobe zdravstvene naravi poput porasta broja infarkta i dr. posljedica uzrokovanih stresom.
U odboru EU parlamenta početkom ovog mjeseca s 23 glasa „za“ i 11 „protiv“ donesena je rezolucija kojom se od 2021. u Europskoj Uniji, pa tako i Hrvatskoj, ukida pomicanje sata. Sve države članice pozvane su da iskoordiniraju na kojem vremenu ostaje pojedina država i konačan izbor morat će donijeti do travnja 2020. godine. One koje žele trajno „ljetno vrijeme“ posljednji put bi ga trebale izračunati i sat micati krajem ožujka 2021. godine, a one koje žele ostati na zimskom to će posljednji put učiniti u listopadu iste godine.
E, sad, hoće li Hrvatska uvesti trajno „ljetno“ ili trajno „zimsko“ vrijeme ostaje za vidjeti. Činjenica jest da ćemo tijekom ljetnog računanja vremena rjeđe gledati televiziju i češće boraviti na otvorenom prostoru, te više uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Sami time trebli bismo se osjećati bolje jer će sunce sjati i kada završava radno vrijeme, što bi trebalo povećati razinu serotonina zaslužnog za podizanje raspoloženja.