Gradski odbor HDZ-a Benkovca je u nedjelju, 18. ožujka, obilježio 28 godina od svog osnutka. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Trgu dr. Franje Tuđmana ispred bivšeg i jedinog benkovačkog hotela „Asseria“ gdje se, istoga dana kada se osnivao HDZ, dogodio i pokušaj atentata Boška Čubrilovića na predsjednika HDZ-a, a kasnije i prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franju Tuđmana. Prigodna svečanost održavala se u benkovačkom Vatrogasnom domu i kako se čini, ovom prigodom snimljen je video koji je na You Tube učitao korisnik Tvrtko Krpina, a riječ je o govoru Drage Krpine u kojem se posebno osvrnuo na stavove o Istanbulsku konvenciju. U svom govoru uputio je Krpina i oštre poruke Plenkoviću, aktualnom predsjedniku HDZ-a i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske. Vrijedi ga poslušati:
“Ovu obljetnicu obilježavamo u posebnim okolnostima za našu stranku. Te okolnosti su debelo obilježene nametnutim ideološkim raspravama o kojima ne ovisi sudbina Hrvatske. Riječ je o glasovitoj Istambulskoj konvenciji. Hrvatski narod u ovom trenutku, i zadnjih godina, izložen je takvim opasnostima i pogibeljima da nam mlade obitelji u rijekama odlaze iz zemlje.”, istaknuo je Drago Krpina iznoseći uporedne demografske podatke danas s onima prije pola stoljeća.
Osvrnuo se i na lošu gospodarsku sliku.
“Ekonomija na žalost ne otvara dovoljan broj radnih mjesta da bi ti ljudi ostali u Hrvatskoj. Hrvatska sela masovno izumiru a umjesto iznalaska rješenja nudi nam se Istambulska deklaracija.”, dodao je Krpina.
Vladajuću političku elitu optužio je da troši energiju na budalaštine.
“Jesmo li mi odgovorni? Na što mi kao narod i naša politička elita trošimo energiju? Trošenje energije na takve budalaštine je krajnje neozbiljno i neodgovorno prema hrvatskom narodu i hrvatskoj Državi.”, upozorio je Krpina uz odobravanje nazočnih.
Upozorava kako je sadržaj Istambulske konvencije protivan uvjerenjima goleme većine hrvatskog naroda.
“Vrijeđaju nas poruke kako mi to nismo pročitali, kako ne razumijemo o čemu se tu radi i kako će nam se doći pojasniti. Mi znamo čitati, znamo razumjeti a čuli smo što su nam o tome rekli hrvatski katolički biskupi. Mi koji smo sudjelovali u stvaranju hrvatske države znamo što nam je značila riječ kardinala Kuharića u najtežim trenucima. Hrvatski biskupi bili su kroz povijest na braniku hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta. Oni su to i danas i ne pristajemo da se stajališta hrvatskih biskupa ignoriraju i još da ih Dubravka Šuica izjavljuje da će ona to njima objasniti. Ne pristajemo na to – to je protivno uvjerenjima goleme većine hrvatskog naroda.”, zaključio je Krpina.
Drago Krpina rođen je u Radošinovcu 1960. godine. Osnovnu školu polazio je i završio je u Radošinovcu i Stankovcima. Srednju školu polazio je i završio u Puli i Zadru. Hrvatski jezik i književnost studirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a potom na Učiteljskom fakultetu u Gospiću i Zagrebu gdje je i diplomirao. Nakon diplomiranja predavao je kao učitelj u područnoj školi Miholjec kod Križevaca te u školama u Svetom Filip i Jakovu i Biogradu na Moru. Bio je glavnim urednikom stranačkoga lista HDZ-a, Glasnika HDZ-a.
1990-ih godina
Jedan je od osnivača Hrvatske demokratske zajednice, u javnosti biva poznat nakon pokušaja atentata na dr. Franju Tuđmana na HDZ-ovom skupu u Benkovcu 18. ožujka 1990. godine. Na izborima za Hrvatski sabor odnio je pobjedu kao kandidat HDZ-a za općine Benkovac, Knin i Biograd na Moru. Hrvatski sabor ga 1990. godine bira za člana hrvatske delegacije u Skupštini SFRJ.
Na početku balvan-revolucije, u srpnju 1990. godine, imenovan je predsjednikom Kriznog štaba za sjevernu i srednju Dalmaciju. Uskoro dobiva čin brigadira Hrvatske vojske, te postaje načelnikom Političke uprave Ministarstva obrane. Jedno vrijeme bio je savjetnikom za okupirana područja i predstojnikom Ureda za mirnu reintegraciju predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana.
U Hrvatskom saboru bio je zastupnik u prva četiri saziva (1990.-2003.), a od 3. prosinca 1998. godine glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice do 6. ožujka 2000. godine, kada je podnio ostavku.
Nakon 2000. godine
U četvrtome sazivu Hrvatskoga sabora brojio se među aktivnije zastupnike, te je obnašao dužnost predsjednika Odbora za poljoprivredu i šumarstvo.
Na 5. Općem Saboru HDZ-a u svibnju 2000. godine biva izabran za dopredsjednika HDZ-a, te se sve jače distancira od sukoba Ive Sanadera i Ivića Pašalića. Godine 2002. na 7. Općem Saboru HDZ-a kandidira se ponovno za dopredsjednika stranke, ne htijući svrstati se ni u jedan tabor i izgubivši povlači se iz političkoga života.
Na parlamentarnim izborima 2007. kandidarao se u IX. izbornoj jedinici kao nositelj nezavisne liste, koja tada dobiva 1.339 glasova, odnosno 0,53%. Ponovno se 2012. godine aktivirao u Hrvatskoj demokratskoj zajednici te je na izbornoj skupštini HDZ-a Biograda na Moru izabran za izaslanika na 15. Opći sabor HDZ-a, koji je održan u svibnju iste godine.
(Iz Wikipedije)